Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova našeg vremena

Svjetski tjedan Svemira obilježava se svake godine od 4. listopada, dana kada je 1957. u Svemir lansiran prvi umjetni satelit Sputnik 1, do 10. listopada, dana kada je 1967. Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila ugovor o načelima miroljubivog istraživanja i korištenja Svemira za boljitak ljudskog života, uključujući i Mjesec i druga nebeska tijela. (izvor: https://www.kgz.hr/kalendar/default.aspx?id=2933) 

Svemir, prostranstvo koje okružuje naš planet Zemlju, za boljitak ljudskoga života? Planet Zemlja dio je Svemira, a posljedice klimatskih promjena zasigurno utječu i na Zemlju, i na Svemir, a svakako i na ljudski život. U nekim svjetskim područjima sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, dok se u drugima javljaju sve intenzivniji toplinski valovi i suše. Kako klimatske promjene utječu na nas učenike? A kako mi utječemo na njih? 

Pri kraju svakog ljeta događaju se nagle promjene vremena koje utječu na naš okoliš, ali i na nas. Skoro svaki dan mijenja se vremenska prognoza – od vedrih i sunčanih do kišovitih i tmurnih dana. Kada se samo prisjetimo prvog tjedna nastavne godine. Prvi je dan nastave bio dosta kišovit i hladan, a drugi je dan bilo sunčano i svakako toplije. Ljudi su imali planove za jesensku berbu voća i povrća, no kiša ih je u tome spriječila. Taman kad su mislili da se vrijeme stabiliziralo i da ljetne vrućine nisu oštetile plodove, kiša im je pomrsila planove. Pa čak i jesensku sjetvu nije lako ostvariti.  

Volimo organizirati svoje slobodno vrijeme. Planovi se teško mogu ostvariti kada je jedan dan sunčano, a drugi dan kišno. Bile smo jako uzbuđene zbog planova za druženje s prijateljima, no ove su nas nagle klimatske promjene u tome spriječile. Pa onda kažu da djeca sve manje izlaze van iz kuće? Teško nam je prilagoditi se na ovakvo vrijeme kada imamo puno obaveza, a kiša i nagla promjena vremena otežavaju nam izvršavati ih. Ne samo zbog toga što ne možemo vani provoditi vrijeme, već je i naše raspoloženje promjenjivo, baš kao i ovo vrijeme. Kao što vidite, klimatske promjene utječu na svakodnevni život i na naše obaveze. No, klimatske promjene ne događaju se bez razloga. Osvrnimo se na utjecaj ljudi na klimu. Ljudi zagađuju okoliš i ne brinu za prirodu. Pale vatru na otvorenome, ne razvrstavaju otpad i ne paze kamo bacaju smeće, vrše sječu drva i uništavaju prirodna staništa životinja. Zelene površine zamjenjuje moderna arhitektura, turizam ima prednost nad očuvanjem zaštićenih biljaka i životinja. Ljudi su nerazumni. Mi smo samo djeca, ali ponekad nam se čini da smo osvještenije od odraslih. 

Često kupujemo stvari koje nam uopće nisu potrebne i na kraju ih samo bacimo. Brza moda aktualna je među nama mladima, ali često nismo svjesni posljedica njezina korištenja. Koristimo se plastičnim vrećicama kada idemo u trgovinu, a plastika jako šteti okolišu. Odrasli se previše voze automobilima koji ispuštaju štetne tvari u okoliš, ne štedimo električnu energiju i vodu. Mogle bismo unedogled nabrajati… 

Zbog klimatskih promjena suočavamo se s visokim temperaturama i sa sušom, tope se ledenjaci i raste razina mora. Tijekom ljetnih mjeseci teško nam je gledati požarišta diljem Lijepe Naše, a zbog povećane količine kiše svjedoci smo i razornih kišnih poplava. Mijenja se morski ekosustav, mijenja se tlo. Klimatske promjene događaju se vrlo brzo te se brojne biljke i životinje teško prilagođavaju. A mislimo da je nama ljudima teško? Mi si barem možemo pomoći, a odgovorni smo za biljne i životinjske vrste.  Ovo nam se čini kao začarani krug: mi svojim (ne)odgovornim ponašanjem utječemo na klimu i klimatske promjene, ali klima utječe na nas kao živa bića. Zabrinute smo za svoje zdravlje, za gospodarstvo, za obrazovanje. Osim toga klimatske promjene u nama izazivaju strah jer se u posljednje vrijeme zbog naglih promjena vremena događaju strašna nevremena i oluje s razornim posljedicama (poplave, požari, potresi) zbog kojih ljudi često ostaju bez domova i, nažalost, stradaju. Kako bismo mogli spasiti naš planet Zemlju, a time i sebe same, svatko od nas mogao bi promijeniti najmanje jednu životnu naviku koja je štetna za Svemir. Zato je možda vrijeme da i mi učenici svojim navikama i zbog svega što učimo u školi, poučimo odrasle kako biti dio planeta Zemlje – Svemira – klimatskih promjena! Idemo pješice u školu ili ćemo se voziti biciklom, nećemo onu petu istu majicu koja bi bila samo za posebne prilike, ugasit ćemo televiziju prije spavanja, zatvoriti vodu tijekom četkanja zubi, nećemo ubrati cvijeće u šumi samo zato što nam se jako sviđa, čuvat ćemo svoj ekosustav! Čuvat ćemo svoj Svemir! 

Pitale smo učenike naše škole što misle o klimatskim promjenama.

Izjave učenika:

Klimatske promjene utječu na život živih bića.

Mislim da su se vrućine znatno povećale pa bi trebali manje zagađivati prirodu i manje ići autom, a više biciklom ili pješice.

Mislim da smo mi odgovorni za klimatske promjene i da ne bi trebali bacati plastiku i ostale stvari koji ne smiju biti u prirodi.

Mislim da su klimatske promjene opasne zbog velikih vrućina i požara. Mislim da su nekad nagle i da se brzo mijenja vrijeme.

Mislim da bi ljudi kao narod trebali osvijestiti učinak koji imamo na klimatske promjene. Ako planet uništimo do kraja i ako potrošimo sve resurse, neće biti najbolje za generacije koje dolaze.

Klimatske promjene su opasne zbog požara i suša. Čovjek utječe na klimatske promjene plinovima i zagađenjem, ali to se može popraviti.

O prirodi i klimatskim promjenama moramo svi brinuti počevši od sebe.

Mislim da su ljudi napola krivi za klimatske promjene. Trebali bi reciklirati i ne uništavati Zemlju i možda se klimatske promjene promjene.

Mislim da se klima mijenja ponekad prenaglo i da bi mi kao ljudi to mogli promijeniti recikliranjem, štednjom struje…

Mislim da su te nagle promjene utjecale na moje raspoloženje jer je bilo previše kiše i to mi se nije svidjelo.

Klimatske promjene utječu jako loše na klimu ovog područja jer su ljeta prevruća, zime bez snijega, proljeća puna mraza i jesen puno kiše, blata i katkad topline, a katkad hladnoće.

To je jako ozbiljna tema o kojoj se mora raspravljati, brzo i burno reagirati! Moramo brinuti i o našim budućim generacijama.

Tekst: Hela Lihtar i Dunja Brkić