- Pronađite odgovarajuće mjesto za učenje.
Svatko ima svoje mjesto u domu koje mu je najdraže. Nekome odgovara glasnije, a nekome tiše mjesto. Pronađite to mjesto gdje imate najbolju koncentraciju i gdje se osjećate ugodno i držite se toga.
- Organizacija je ključni dio svakog zadatka
Svaki put prije učenja organizirajte svoje radno mjesto. Pripremite sve što vam je potrebno, a sve ono što vam odvraća pažnju, maknite.
- Raščistite misli
Ako imate nešto “na pameti” tijekom učenja na to zaboravite kako bi se lakše fokusirali na učenje.
- Motivacija je uspjeh
Motiviranjem se stvara želja i poticaj za učenje uz koji vam je lakši rad. Motivacije su za sve drugačije no djeluju na isti način
- Napravite svoje učenje zabavnim
Na različite načine učenje možete napraviti zabavnim. Ako je učenje zabavno, lakše se i bolje nauči zadano gradivo. Neko si pomaže uređivanjem slova, slikama i raznim drugim načina. Ako vam učenje baš nije zanimljivo pokušajte neke od ovih primjera.
- Postoje različiti načini učenja
Postoje različiti načini učenja pa je bitno koji način vama najviše odgovara. Neki od načina su:
- Auditivni tip- ako najbolje učite slušajući, čitajte naglas gradivo ili učite s prijateljima ispitujući jedno drugo i objašnjavajući si gradivo.
- Vizualni tip- tip ljudi kojima je dovoljno sjetiti se boje kojom je neka informacija bila označena da se sjete odgovora. Učite tako da koristite boje u bilješkama, crtajte si tablice, popise ili dijagrame kako bi što lakše zapamtili gradivo.
- Taktilni tip- najlakše učite na praktičnim primjerima. Pokušate sami napraviti ili izvesti neke stvari o kojima učite.
- Bilješke
Koristite bilješke bit će vam puno lakše znati što se trebate naučiti i ako pišete bilješke učenje će vam biti organiziranije i bolje.
- Prvo prođite gradivo sami sa sobom
Prva stvar prije učenja je da gradivo pročitate i razumijete ga kako bi vam bilo lakše tijekom učenja.
- Pauze su jako bitne
Puno ćete kvalitetnije učiti ako se osjećate dobro. Dobro se odmorite za bolju koncentraciju.
Intervju s pedagoginjom Katarinom Križić
Sjećate li se kako ste učili u školi?
Moram priznati da su mi sjećanja iz osnovne i srednje škole malo izblijedila. No, sjećam se da sam voljela učiti s prijateljicom, propitivati se prije testa. Tako sam znala čuti neku informaciju koju nisam memorirala kad sam samostalno učila ili nisam obratila pozornost na nju. Također, znam da sam bila više motivirana za učenje kada sam vidjela da su rezultati uloženog truda i vremena bili dobri. Na nastavi sam se trudila biti što aktivnija i slušati tako da sam dobar dio gradiva upamtila za vrijeme sata. U periodu studiranja trudila sam se učiti na vrijeme, barem tjedan dana prije ispita. Ako se radilo o nekom izrazito zahtjevnom kolegiju, krenula bih s pripremom od samog početka tako da sam prije ispita samo trebala ponoviti sve. Najčešće sam učila u jutarnjim satima ako sam imala vremena, a kreativne zadatke sam odrađivala u večernjim satima.
Koji tip učenja ste vi?
Rekla bih da sam mješavina vizualnog i auditivnog stila učenja, no ne isključujem kinestetički jer mi je kretanje važno i ono je iskustveno učenje pa ostaje duže zapisano u našoj memoriji.
Definitivno nemam sposobnosti učenja velikog broja činjenica napamet. Kod učenja važno mi je da ono što učim ima smisla. Ako ne pronađem logike u sadržaju moram stvoriti asocijacije da upamtim potrebne informacije.
Koji su razlozi ne učenja kod djece?
Opisala bih školski sustav kao jedan ‘’trom’’ sustav koji teško prati društvene promjene samim time i interese djeteta koji su danas znatno drugačiji od onih kada su stvarani sustavi obrazovanja. Skloni smo kopiranju tuđih sustava ne razmišljajući o tome da imamo potpuno drugačije temelje i da nešto što negdje funkcionira, ne znači da će nužno svagdje djelovati. Finska je zemlja koju smo najviše puta pokušali ‘’iskopirati’. Danas, kada se oni vraćaju na ‘’stare’’ postavke, uvesti iskustvenog učenja, učenja u prirodi, što više kretanja, mi smo tek sada na digitalizaciji i informatizaciji našeg sustava.
Ono što učenici navode kad dođu na razgovor je izostanak motivacije. Određeni sadržaj nije im od interesa pa je i sama motivacija manja ili je gotovo nema, nekima se ne sviđaju pristupi učitelja (način predavanja), dok neki imaju slabija predznanja pa se stvori neki otpor od predmeta i učenja.
Kako razviti tehnike boljeg učenja?
Vjerujem da je prije svega važno imati pozitivnu sliku o školi i o sadržaju koji se uči, prema predmetu. Planiranje vremena koje će se posvetiti učenju i izvršavanju školskih obaveza jednako je važno. Kada imamo ta dva preduvjeta, možemo krenuti s razvijanjem tehnika za učenje.
Dolaze li učenici tražiti pomoć tijekom učenja?
Dolaze učenici, no to je najčešće predmetna nastava i to onda kada im ‘’zagusti’’. Dan prije ispita pa pokušavamo sustavno proći gradivo koje trebaju da nešto ostane memorirano. Često ih usmjerim na izvore gdje mogu naći dodatna pojašnjenja i primjere koji im mogu pomoći u pripremi za test (to su najčešće sadržaji dostupni na internetu). Ukoliko traže pomoć za neki predmet koji mi ne leži ili sam zaboravila gradivo, konzultiram se s predmetnim učiteljem koji onda da smjernice.
Koji se problemi kod učenja najčešće javljaju kod učenika?
Pa ne znam možemo li to nazvati problem, ali kod učenika se uočava da se ne snalaze u udžbenicima, da ne znaju koristiti materijale koje imaju za učenje (udžbenike, bilježnice, radne bilježnice). Često dođu kod mene i kažu da to ‘’ne kuže’’, da to ‘’nigdje ne piše’’. U tim slučajevima, zajedno s učenicima prolazimo udžbenik i pronalazimo informacije kako bi vidjeli gdje pronaći informaciju i da je važno čitati, ali s razumijevanjem. Problem je količina pažnje koju imaju i koja je sve kraća i raspršenija te čitanje bez razumijevanja.
Koji su predmeti najproblematičniji?
Vjerujem da svaki učenik ima neki predmet koji mu je izazovniji, treba više vremena da bi usvojio određeno gradivo. U nižim razredima učenicima treba više vremena da usvoje čitanje, dok su u predmetnoj nastavi najčešće prirodni predmeti oni u koje treba uložiti više truda, a taj trud izostaje pa su i rezultati lošiji. Ne bih ni jedan posebno istaknula osim što bih spomenula da je kod matematike jako važno vježbati zadatke. Nije dovoljno na satu riješiti/ prepisati neki zadatak.
Imate li kakve savjete za bolje učenje?
Odrediti vrijeme za učenje, učiti kada smo odmorni, ukloniti sve moguće distraktore koji bi mogli utjecati na tijek učenja i prekid pažnje. Isključiti tonove na mobitelu, možda ga i udaljiti od sebe da se ne dođe u iskušenje gledati obavijesti, isključiti TV ako je negdje u prostoriji u kojoj se uči.
Dunja Brkić, 5.e
