AUSTRIJSKI PEHAR, CRVENI PEHARČEK (Sarcoscypha austriaca)

Rod Sarcoscpha zastupljen je u Hrvatskoj sa točno 4 vrste: Sarcoscypha austriaca, Sarcoscypha jurana, Sarcoscypha coccinea i Sarcoscypha macaronesica. Sve ih skupno možemo zvati crveni peharčeki. Spadaju u red gljiva mješinarki (Ascomycota). Izgledom se teško makroskopski mogu razlikovati pa je za sigurnu determinaciju potrebna mikroskopija. Ipak, neke se vrste mogu odvojiti staništem na kojem rastu. Tako, upravo ovaj austrijski pehar najviše voli rasti na trulim granama i grančicama bagrema, dok ostale vrste Sarcoscypha ne rastu na bagremu. Sarcoscypha austriaca je daleko najčešća Sarcoscypha i u pojedinim bagremicima se može pojavljivati u znatnim množinama. Voli još rasti na grančicama vrbe, johe i topole.

Plodište ove gljive ima oblik zdjelice, čaše ili pehara koji je iznutra crvene boje, a izvana okerbjelkaste ispod koje proviruje lagana crvenkasta boja. Ima mali stručak kojem je pričvršćena za podlogu na kojoj raste, a to su različite grančice mrtvog listopadnog drveća. Plodište gljive može biti promjera od 2 do 8 cm.

Ono najzanimljivije vezano uz crvenog peharčeka da je vrlo otporan na zimu i da on pojavljuje u zimskim mjesecima kada nema puno drugih gljiva. Njegova je jarka crvena skrletna boja vrlo živahni ukras prirode u hladno zimsko doba. Često ćemo crveni peharček naći i u snijegu ili kad se snijeg otapa njegova će crvena boja provirivati iz snijega. U prirodi ga možemo pronaći od početka studenog do početka travnja.

Crveni peharček može potpuno ili djelomično izgubiti crveni pigment pa rijetko možemo nabasati na žute, narančaste ili čak i potpuno bijele crvene peharčeke.

Obično se navodi da je ova gljiva jestiva, no s kulinarskog gledišta crveni peharček nema nekog pretjeranog značaja budući da je meso ove gljive skoro bez okusa. Može poslužiti u dekorativne svrhe na tanjuru budući da i nakon kuhanja djelomično zadrži svoju crvenkastu boju.

Naši susjedi Slovenci ovu gljivu zovu „škrlatna čašica“, Srbi „babino uvo“, a u pojedinim dijelovima Podravine „vuzmek“ jer ga gotovo uvijek možemo pronaći u danima oko Vuzma tj. Uskrsa. Tako u Ludbregu postoji gljivarsko društvo „Vuzmek“ kojem su ime dali baš po ovoj prekrasnoj gljivi.

Danijel Balaško, učitelj