Slova stvaraju riječ, a riječi priču 

Intervju sa školskom knjižničarkom povodom Mjeseca hrvatske knjige 

Mjesec hrvatske knjige tradicionalna je i najveća manifestacija u Hrvatskoj posvećena knjizi, knjižarstvu i knjižničarstvu. Od 15. listopada do 15. studenoga u mnogim hrvatskim knjižnicama održavaju se brojni programi: izložbe, susreti s piscima i predavanja. Cilj je manifestacije da ljudi što više posvete vrijeme knjigama i čitanju. 

Povodom ove manifestacije intervjuirale smo našu školsku knjižničarku. 

Budući da je listopad i mjesec svjesnosti o disleksiji, poremećaju čitanja, odlučile smo povezati čitanje i knjigu te nam je knjižničarka rado odgovorila na naša pitanja. 

Mjesec hrvatske knjige obilježava se od 15. listopada do 15. studenoga. Planirate li obilježiti ovu manifestaciju u školi i kako? 

Mjesec hrvatske knjige obilježit ćemo odlascima u kazalište, susretima s piscima, rješavanjem Nacionalnog kviza za poticanje čitanja, čitanjem u vrtiću… Dana 16. listopada posjetili su nas Mario i Iva iz Udruge slijepih Koprivničko-križevačke županije i održali zanimljivo predavanje o životu slijepih ljudi. 24. listopada u našu je školu došla Alma Pongrašić sa svojom kujicom Gili i održala književni susret. Skupljamo i knjige za Odjel za adolescente Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Zagrebu, koje ćemo im donirati. Mjesec hrvatske knjige uvijek se preklapa s Galovićevim jesenima pa se rado odazivamo i na aktivnosti u organizaciji Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“. Izvannastavna skupina Malih knjižničara 15. studenog ići će vlakom u Zagreb na Sajam knjiga Interliber i u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu pa ćemo na taj način zaključiti Mjesec hrvatske knjige. 

Koji su noviji naslovi u školskoj knjižnici? Ukratko ih predstavite. 

Budući da se u Mjesecu hrvatske knjige provodi Nacionalni kviz za poticanje čitanja, naručila sam za školsku knjižnicu naslove koji su potrebni za rješavanje tog kviza. To su naslovi Menažerija (Ivana Brlić-Mažuranić), Tminice (Igor Rajki) i Gdje se skriva Vedran (Iva Bezinović-Haydon). Tema je kviza Velike male priče. U siječnju će se održati i školska razina natjecanja „Čitanjem do zvijezda“ s temom Život piše priče. Za to natjecanje učenici će morati pročitati tri odabrana djela: Kako je Flegmarin postao kapetan (Magdalena Mrčela), Letači srebrnih krila (Melita Rundek) i Znali su što žele (Nada Mihoković-Kumrić).  

Ima li u školskoj knjižnici dostupnih novih animiranih filmova i igranih filmova? Ukratko ih predstavite! 

Jedna naša draga učiteljica (koja je željela ostati anonimna) ove nam je godine donirala velik broj animiranih i igranih filmova na DVD-u. Tu su brojni dugometražni i kratkometražni crtići, serije, edukativni videomaterijali za nastavu. Ljubitelji Disneyja i Pixara mogu uživati u bogatoj ponudi filmova. 

Zanimljiva su “nova” vrata u školskoj knjižnici. Zašto ste se odlučili za promjenu?  

Već sam neko vrijeme željela „osvježiti“ knjižnicu pa sam odlučila staviti naljepnicu na vrata školske knjižnice. Na jednoj internetskoj trgovini naručila sam naljepnicu otprilike sličnih dimenzija kao što su vrata. Domar Ivica i teta čistačica Mirela pomogli su mi postaviti je na vrata. Vjerujem da se učenicima i ostalim zaposlenicima sviđa ova mala promjena. 

Listopad je mjesec posvećen svjesnosti o disleksiji. Sve je više učenika koji imaju određene teškoće u čitanju. Aplikacija Lexie korisna je aplikacija za njih, a dostupna je i našoj školi. Možete li nam reći više o toj aplikaciji? 

Već drugu godinu zaredom naša je škola odabrana u projektu „Čitam lakše“ pa smo dobili godišnju licencu za besplatno korištenje aplikacije Lexie. Aplikacija je namijenjena djeci s disleksijom i teškoćama čitanja, ali je prikladna i za sve učenike koji imaju određene poteškoće. U aplikaciji se može pronaći velik broj tekstova za čitanje s razumijevanjem, obaveznih lektira, izbornih djela, djela na engleskom jeziku. U aplikaciju se ulazi preko korisničkog imena i lozinke koje im ja dajem. Lexie koriste i neke učiteljice u nastavi jer mogu prilagođavati veličinu teksta, font, čak i dobiti zvučni zapis knjige. 

Osim posudbe knjiga za lektiru, zašto učenici rado posjećuju školsku knjižnicu? 

Svaki veliki i mali odmor školska knjižnica je puna učenika. Neki od njih nađu za sebe neki miran kutak pa čitaju, neki igraju društvene igre, a neki se samo druže i razgovaraju. Učenici koji čekaju Njemački, Informatiku ili neku izvannastavnu aktivnost rado provode vrijeme u knjižnici. U knjižnici održavam i brojne nastavne sate te zanimljive radionice u dogovoru s učiteljima. Nadam se da se učenici osjećaju dobrodošlo u knjižnici pa je zato i često posjećuju. 

Koje knjige učenici rado posuđuju i čitaju (osim lektire)? 

Osim lektire najčešće se posuđuje Gregov dnevnik, Tom Gates, Čovpas. Volim vidjeti učenike koji pod odmorom dođu u knjižnicu, zavale se u fotelje i čitaju, smiju se, uživaju u knjizi. Niži razredi rado čitaju djela Sanje Pilić i Sanje Polak. Vole čitati i stripove, zvučne slikovnice. U višim razredima učenici imaju i izbornu lektiru po želji pa me tada znaju pitati i za preporuku. 

Koje časopise možemo čitati u školskoj knjižnici? 

Učenici u knjižnici mogu čitati časopise Smib, Modru lastu, Meridijane. Nažalost, brojni dječji časopisi poput Radosti, Prvog izbora i Mog planeta više ne izlaze. No, u knjižnici postoje sačuvani stari primjerci tih časopisa pa ih učenici mogu prolistati.  

Kako motivirate učenike za što češćim posjetima školskoj knjižnici? 

Trudim se nabavljati knjige prilagođene djeci. Često me učenici pitaju imam li neku knjigu u knjižnici. Ako nemam, nabavim je dok dođe vrijeme nabave. Mislim da učenike u knjižnicu privlače i brojni kutci: kutak sa slikovnicama, kutak s tabletima, kutak za čitanje i kutak za društvene igre. 

Kako obilježavate Međunarodni dan školskih knjižnica (28. 10.)? 

Međunarodni dan školskih knjižnica obilježava se svake godine četvrtog ponedjeljka u listopadu. Ove godine to će biti 28. listopada pa ćemo tom prigodom ukrasiti knjižnicu. S Malim knjižničarima izrađujem slova koja će visjeti sa stropa knjižnice. 

Što mislite, zašto sve više učenika ima teškoća s čitanjem i/ili ne vole čitati? 

Učenici nižih razreda još uvijek rado posuđuju slikovnice i čitaju sa svojim roditeljima ili sami. Već dolaskom u 5. razred interes za čitanje (osim obvezne lektire) naglo pada.  Većina učenika savladala je tehniku čitanja, ali često imaju problem s razumijevanjem pročitanog. Okruženi su brojnim digitalnim tehnologijama te koriste sve njezine blagodati (čitanje sažetaka lektire umjesto cjelovitog djela). Možda ne vole čitati jer nisu pronašli pravu knjigu i žanr za sebe. Često su obvezni popisi lektira zastarjeli i učenicima te teme više ne odgovaraju. Primjećujem da naše učiteljice Hrvatskog jezika ipak biraju malo „modernija“ djela prilagođena djeci jer ih na taj način žele pridobiti za čitanje. Učenici nisu svjesni da je čitanje potrebno u svim nastavnim predmetima, ne samo na satu Hrvatskog jezika. Potrebno je pročitati zadatak s riječima u Matematici, grafikon u Geografiji, upute na Tehničkom… Mislim da je bitno da svi odgojno-obrazovni djelatnici budu na istoj strani i potiču djecu na čitanje jer na taj način stvaramo male ljude sposobne za život. 

Tekst i fotografije: Dunja Brkić, Hela Lihtar i Elena Večenaj