Uskrs kao simbol novoga života
Uskrs je najveći kršćanski blagdan kojim se slavi Kristovo uskrsnuće. Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano vazmeno bdijenje. Nedjelja prije Uskrsa obilježava se tako što se slavi Cvjetnica, koja je uvod u Veliki tjedan.
Uskrs i uskrsni običaji
Postoji mnogo običaja kojima naše obitelji slave Uskrs. Neke obitelji svoju hranu odnose u crkvu na uskrsnu misu gdje je svećenik blagoslivlja, a nakon toga odlaze kućama na uskrsni objed i slavlje. Također neke obitelji pripremaju neka tradicijska uskrsna jela kao što su: sirnica, uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana i pečena šunka.
Danas većina djece dobiva i poklone za Uskrs (od uskrsnog zeca) te boje pisanice, što je starija hrvatska tradicija. Iako neki i dalje koriste prava jaja za bojanje, dosta djece ima i plastična. Postoje igre u koje su uključene pisanice: tuckanje pisanicama, gađanje pisanica kovanicama i jedna od najpoznatijih – traženje sakrivenih pisanica po kući ili vani. U hrvatskoj uskrsnoj tradiciji najpoznatije su uskrsne pjesme „Kraljice neba”, „Uskrsnu Isus doista” i „Na nebu zora rudi“.
Korizma (ili četrdesetnica) u hrvatskoj pučkoj tradiciji razdoblje je obilježeno čišćenjem ljudi i njihovih prebivališta. Da bi očistili svoje tijelo i pripremili se za proljeće, ljudi se za vrijeme korizme odriču: alkohola, mesa, šećera… i također čiste svoje domove. 😊
U nekim se mjestima navečer pali prigodni krijes zvan vuzmica, što je stariji uskrsni običaj na kojemu se ljudi okupljaju i druže se, zabavljaju i jedu. Ponekad se i noć prespava u šatorima.
Uskrsne pisanice
Pisanice ili uskrsnja jaja dio su naše tradicije, pa je tako najzabavnija aktivnost za Uskrs bojenje i ukrašavanje jaja. Svake se godine boje umjetnim bojama koje mogu vrlo loše utjecati na djecu, pa se predlaže prirodno bojenje. Sada ćemo vam navesti primjere kako na zdrav i prirodan način možete učiniti šarenim i veselim pisanicama, samo u nekoliko koraka. U pripremi možete koristi voće, povrće i prirodne začine.
Korijen broća – crvena
Ljuska luka – crvenkastosmeđa
Cikla – crvena
Crveni radič ili kupus – plava/ljubičasta
Hrastova kora – smeđa
Pepeo – sivkasta
Vosak – crna
Kava – smeđa
Crveno vino – crvena
Špinat – zelena
Borovnica – ljubičasta
Višnje – crvena
Kadulja – zelena
Mljevena crvena paprika – crvena
Kurkuma – žuta
I još mnogo drugih…
Recept koji možete koristiti:
- U lonac stavite barem 2-3 šake ljuske crvenog luka. Zalijte vodom.
- Odrežite komade najlonki.
- Na jaje složite biljku kako želite da izgleda, obložite najlonkom tako da ona bude skroz uz jaje. Zavežite koncem ili špagom i to je to.
- U vodu s ljuskom ubacite tako pripremljena jaja (maksimalno 10 komada ako je veći lonac u pitanju).
- Kuhajte oko 10 minuta, možete i duže ako želite jaču boju.
- Maknite s vatre i ubacite nova jaja. Ako nemate nova jaja, ova slobodno ostavite da se ohlade u loncu.
- Kada su se prohladila, maknite najlonke i biljke. Dodatno ih premažite komadićem slanine za sjaj. Možete i na vaticu staviti malo ulja pa ih premazati i na taj način.
Pisanice od srca i ove godine na Zrinskom trgu
Turistička zajednica Koprivničko-križevačke županije prva je u Hrvatskoj pokrenula projekt izrade velikih, oslikanih uskršnjih pisanica pod nazivom “Pisanica od srca”. Neke od tih pisanica se trenutno nalaze u Koprivnici. Pisanice su darovane su i postavljene u Sloveniji (grad Ptuj), Austriji (gradovi Graz i Salzburg), Italiji (grad Rim), Bosni i Hercegovini (grad Vitez), Mađarskoj (gradovi Budimpešta i Pečuh), Njemačkoj (grad Wolfsburg), Slovačkoj (grad Košice) i Španjolskoj (grad Madrid). Povremeno su čak posuđene i izvan Europe. Koprivničke pisanice postale su simbol podravske kulture i hrvatske naive. Ove godine su u oslikavanju pisanica sudjelovali poznati podravski umjetnici Zlatko Štrfiček, Josip Gregurić, Đuro Jaković i Stjepan Pongrac. Ukupno je oslikano šest najnovijih pisanica – četiri velike i dvije male.
Tekst: Hela Lihtar, Dunja Brkić, Elena Večenaj, Paula Novogradec
