{"id":2813,"date":"2025-11-05T14:32:08","date_gmt":"2025-11-05T13:32:08","guid":{"rendered":"https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/?p=2813"},"modified":"2026-02-08T23:08:09","modified_gmt":"2026-02-08T22:08:09","slug":"mjesec-hrvatske-knjige-u-nasoj-skoli","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/2025\/11\/05\/mjesec-hrvatske-knjige-u-nasoj-skoli\/","title":{"rendered":"Mjesec hrvatske knjige u na\u0161oj \u0161koli\u00a0"},"content":{"rendered":"\n

Od ideje do knjige \u2013 put pri\u010de u vremenu<\/strong> <\/p>\n\n\n\n

Novinarke su istra\u017eile kako nastaje knjiga i kako se mijenjala kroz povijest<\/strong> <\/p>\n\n\n\n

\u0160to je zapravo knjiga?<\/strong> <\/p>\n\n\n\n

Knjiga je zbirka pisanih, tiskanih ili ilustriranih listova povezanih u korice \u2014 svaki pismom fiksirani jezi\u010dni dokument ve\u0107eg opsega, zabilje\u017een na lako prenosivom materijalu. 
Rije\u010d knjiga<\/em> potje\u010de od staroslavenske rije\u010di k\u044aniga<\/em>, iako njezino podrijetlo nije sasvim jasno \u2014 mogu\u0107e je da potje\u010de od asirskog kunukku<\/em> (\u201epe\u010dat\u201c), mad\u017earskog k\u00f6nyo<\/em> (\u201eknjiga\u201c) ili \u010dak kineskih rije\u010di king\/k\u2019yen<\/em> (\u201esvitak\u201c). <\/p>\n\n\n\n

Knjiga se pojavila kad su ljudi \u017eeljeli sa\u010duvati svoje misli, pri\u010de i znanje, a usmena predaja vi\u0161e nije bila dovoljna. <\/p>\n\n\n\n

Podrijetlo naziva rije\u010di \u201eknjiga\u201c<\/strong> <\/p>\n\n\n\n

Podrijetlo rije\u010di \u201eknjiga\u201c nije potpuno sigurno, ali istra\u017eiva\u010di smatraju da je povezana s razli\u010ditim starim jezicima i pojmovima koji zna\u010de pismo<\/em>, znak<\/em> ili zapis<\/em>. To pokazuje koliko je zapisivanje bilo va\u017eno u mnogim kulturama tijekom povijesti. <\/p>\n\n\n\n

Najstariji oblici knjige<\/strong> <\/p>\n\n\n\n

Prve knjige nisu bile nalik dana\u0161njima. U drevnom Egiptu koristili su se papirusni svitci ve\u0107 oko 3000. g. pr. Kr., dok su Sumerani pisali na glinenim plo\u010dicama. U Europi se kasnije razvija kodeks<\/em> \u2013 knjiga s listovima koji se listaju, kakvu danas poznajemo. 
Na na\u0161em podru\u010dju najstariji sa\u010duvani rukopis je Splitski evan\u0111elistar<\/em> iz 8. stolje\u0107a, napisan na pergamentu. <\/p>\n\n\n\n

Kako danas nastaje knjiga <\/strong> <\/p>\n\n\n\n

Sve po\u010dinje idejom u glavi pisca. On zapisuje pri\u010du, razvija likove i doga\u0111aje. Nakon toga urednik i lektor poma\u017eu da tekst bude jasan, zanimljiv i gramati\u010dki to\u010dan. Ilustrator i dizajner dodaju slike i oblikuju izgled knjige, a u tiskari nastaje kona\u010dan proizvod \u2013 prava knjiga od papira i tinte. <\/p>\n\n\n\n

Gutenberg i izum tiska \u2013 po\u010detak novog doba<\/strong> <\/p>\n\n\n\n

Pravu revoluciju u povijesti knjige donio je Johannes Gutenberg u 15. stolje\u0107u. On je izumio tiskarski stroj s pomi\u010dnim slovima, \u0161to je omogu\u0107ilo brzo i vi\u0161estruko umna\u017eanje knjiga. 
Zahvaljuju\u0107i njegovu izumu, knjige su postale dostupne mnogim ljudima, pismenost se pro\u0161irila, a znanje vi\u0161e nije bilo privilegija samo bogatih i u\u010denih. Gutenbergov izum ozna\u010dio je po\u010detak novog doba \u2014 doba knjige i znanja. <\/p>\n\n\n\n

Elektroni\u010dka knjiga \u2013 knjiga budu\u0107nosti<\/strong> <\/p>\n\n\n\n

U dana\u0161nje vrijeme, uz tiskane knjige, sve \u010de\u0161\u0107e \u010ditamo elektroni\u010dke knjige. One mogu sadr\u017eavati tekst, slike pa \u010dak i zvuk. \u010citaju se na ra\u010dunalima, tabletima i e-\u010dita\u010dima. Elektroni\u010dke su knjige lagane, lako dostupne i mogu stati u jedan ure\u0111aj, ali mnogi i dalje vole miris papira i osje\u0107aj prave knjige u ruci. <\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dak<\/strong> <\/p>\n\n\n\n

Tijekom Mjeseca hrvatske knjige nau\u010dili smo da knjiga nije samo predmet, nego i \u010duvar ljudske misli i stvarala\u0161tva. Od glinenih plo\u010dica do elektroni\u010dkih izdanja, knjiga prati \u010dovjeka tijekom povijesti i povezuje generacije. Bilo da je listamo ili \u010ditamo na ekranu, svaka knjiga otvara vrata novim svjetovima. <\/p>\n\n\n\n

izvor: https:\/\/enciklopedija.hr\/clanak\/knjiga <\/p>\n\n\n\n

tekat: Dunja Brki\u0107,\u00a0Hela\u00a0Lihtar\u00a0i Elena\u00a0Ve\u010denaj, 7. e\u00a0<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od ideje do knjige \u2013 put pri\u010de u vremenu  Novinarke su istra\u017eile kako nastaje knjiga i kako se mijenjala kroz povijest  \u0160to je zapravo knjiga?  Knjiga je zbirka pisanih, tiskanih ili ilustriranih listova povezanih u korice \u2014 svaki pismom fiksirani jezi\u010dni dokument ve\u0107eg opsega, zabilje\u017een na lako prenosivom materijalu. Rije\u010d knjiga potje\u010de od staroslavenske rije\u010di k\u044aniga, iako njezino podrijetlo nije sasvim jasno \u2014 mogu\u0107e je da potje\u010de od asirskog kunukku (\u201epe\u010dat\u201c), mad\u017earskog k\u00f6nyo (\u201eknjiga\u201c) ili \u010dak kineskih rije\u010di king\/k\u2019yen (\u201esvitak\u201c).  Knjiga se pojavila kad su ljudi \u017eeljeli sa\u010duvati svoje misli, pri\u010de i znanje, a usmena predaja vi\u0161e nije bila dovoljna.  Podrijetlo naziva rije\u010di \u201eknjiga\u201c  Podrijetlo rije\u010di \u201eknjiga\u201c nije potpuno sigurno, ali istra\u017eiva\u010di smatraju da je povezana s razli\u010ditim starim jezicima i pojmovima koji zna\u010de pismo, znak ili zapis. To pokazuje koliko je zapisivanje bilo va\u017eno u mnogim kulturama tijekom povijesti.  Najstariji oblici knjige  Prve knjige nisu bile nalik dana\u0161njima. U drevnom Egiptu koristili su se papirusni svitci ve\u0107 oko 3000. g. pr. Kr., dok su Sumerani pisali na glinenim plo\u010dicama. U Europi se kasnije razvija kodeks \u2013 knjiga s listovima koji se listaju, kakvu danas poznajemo. Na na\u0161em podru\u010dju najstariji sa\u010duvani rukopis je Splitski evan\u0111elistar iz 8. stolje\u0107a, napisan na pergamentu.  Kako danas nastaje knjiga   Sve po\u010dinje idejom u glavi pisca. On zapisuje pri\u010du, razvija likove i doga\u0111aje. Nakon toga urednik i lektor poma\u017eu da tekst bude jasan, zanimljiv i gramati\u010dki to\u010dan. Ilustrator i dizajner dodaju slike i oblikuju izgled knjige, a u tiskari nastaje kona\u010dan proizvod \u2013 prava knjiga od papira i tinte.  Gutenberg i izum tiska \u2013 po\u010detak novog doba  Pravu revoluciju u povijesti knjige donio je Johannes Gutenberg u 15. stolje\u0107u. On je izumio tiskarski stroj s pomi\u010dnim slovima, \u0161to je omogu\u0107ilo brzo i vi\u0161estruko umna\u017eanje knjiga. Zahvaljuju\u0107i njegovu izumu, knjige su postale dostupne mnogim ljudima, pismenost se pro\u0161irila, a znanje vi\u0161e nije bilo privilegija samo bogatih i u\u010denih. Gutenbergov izum ozna\u010dio je po\u010detak novog doba \u2014 doba knjige i znanja.  Elektroni\u010dka knjiga \u2013 knjiga budu\u0107nosti  U dana\u0161nje vrijeme, uz tiskane knjige, sve \u010de\u0161\u0107e \u010ditamo elektroni\u010dke knjige. One mogu sadr\u017eavati tekst, slike pa \u010dak i zvuk. \u010citaju se na ra\u010dunalima, tabletima i e-\u010dita\u010dima. Elektroni\u010dke su knjige lagane, lako dostupne i mogu stati u jedan ure\u0111aj, ali mnogi i dalje vole miris papira i osje\u0107aj prave knjige u ruci.  Zaklju\u010dak  Tijekom Mjeseca hrvatske knjige nau\u010dili smo da knjiga nije samo predmet, nego i \u010duvar ljudske misli i stvarala\u0161tva. Od glinenih plo\u010dica do elektroni\u010dkih izdanja, knjiga prati \u010dovjeka tijekom povijesti i povezuje generacije. Bilo da je listamo ili \u010ditamo na ekranu, svaka knjiga otvara vrata novim svjetovima.  izvor: https:\/\/enciklopedija.hr\/clanak\/knjiga  tekat: Dunja Brki\u0107,\u00a0Hela\u00a0Lihtar\u00a0i Elena\u00a0Ve\u010denaj, 7. e\u00a0<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2814,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[102],"class_list":["post-2813","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kulturni-kutak","tag-mjesec-knjige"],"blog_post_layout_featured_media_urls":{"thumbnail":["https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/book-3964050_1280-150x150.jpg",150,150,true],"full":["https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/book-3964050_1280.jpg",854,1280,false]},"categories_names":{"25":{"name":"KULTURNI KUTAK","link":"https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/category\/kulturni-kutak\/"}},"tags_names":{"102":{"name":"Mjesec knjige","link":"https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/tag\/mjesec-knjige\/"}},"comments_number":"0","wpmagazine_modules_lite_featured_media_urls":{"thumbnail":["https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/book-3964050_1280-150x150.jpg",150,150,true],"cvmm-medium":["https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/book-3964050_1280-300x300.jpg",300,300,true],"cvmm-medium-plus":["https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/book-3964050_1280-305x207.jpg",305,207,true],"cvmm-portrait":["https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/book-3964050_1280-400x600.jpg",400,600,true],"cvmm-medium-square":["https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/book-3964050_1280-600x600.jpg",600,600,true],"cvmm-large":["https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/book-3964050_1280-854x1024.jpg",854,1024,true],"cvmm-small":["https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/book-3964050_1280-130x95.jpg",130,95,true],"full":["https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/book-3964050_1280.jpg",854,1280,false]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2813","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2813"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2813\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3010,"href":"https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2813\/revisions\/3010"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2814"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2813"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2813"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/krijesnice-osang.net\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2813"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}