Intervju s koordinatorom Borisom Toncom

GLAVNA TEMA: NOVO RUHO OBRAZOVANJA NACIONALNI ISPITI

Koliko ste vremena izgubili za pripremu nacionalnih ispita? 

Prvi nacionalni ispit pisao se 13.3. iz Hrvatskog jezika. Sama priprema rasporeda dežuranja učitelja, rasporeda učionica i preuzimanje kutija s ispitima je počela tjedan dana prije. Sve kutije s materijalima je trebalo otvoriti, pregledati i prebrojati. Trebalo je i pročitati upute za provedbu te upoznati kolege s njima. U tih nekoliko tjedana provedbe nacionalnih ispita odradio sam dodatnih tridesetak solarnih sati. Bilo je više dana kad sam u 7 sati ujutro došao u školu, a oko 19 sati išao kući. 

Kako je iz Vaše perspektive izgledala priprema i samo održavanje nacionalnih ispita? 

Prije svakog ispita svi dežurni učitelji su najprije došli u zbornicu. Tamo bi preuzeli  materijale za razred u kojem dežuraju. Zatim su prebrojali  je li sve pripremljeno, proučili su i prokomentirali upute te otišli u učionicu gdje su razmaknuli klupe i na klupe stavili imena i prezimena učenika. Na ulazu u učionicu učenike su uputili na njihova mjesta, prozvali su svakoga imenom i prezimenom, podijelili ispite i pročitali upute za pisanje ispita. 

Jesu li Vam nacionalni ispiti stvarali prevelik stres? 

Nacionalni ispiti nisu stvarali preveliki stres, no bilo je stresno provesti prvi ispit iz Hrvatskog jezika. Nakon tog prvog dana naučili smo što i kako dalje i bilo je lakše. Međutim, tu treba spomenuti i veliku pomoć ravnatelja koji ima iskustva s provođenjem državne mature u srednjoj školi. Zbog toga svega stres oko provođenja se smanjivao, ali se umor zato povećavao. 

Trebaju li nacionalni ispiti utjecati na upis u srednju školu? 

Ovako posloženi nacionalni ispiti gdje u tri tjedna treba pisati 8 nacionalnih ispita stvaraju veliki stres za učenike i sigurno im nije bilo lako. Nisam siguran koliko bi trebali utjecati pri upisu, ali svakako bi trebali nositi određeni broj bodova prilikom upisa. To jest, učenici bi za određenu školu trebali odabrati 3 ili 4 ispita koje će pisati i koji su im potrebni za školu koju su izabrali. 

Na koje ste poteškoće naišli prilikom pripreme i provedbe nacionalnih ispita u našoj školi?

Nije bilo puno poteškoća. Mogu izdvojiti problem s osiguravanjem istih uvjeta za sve učenike, što mislim da smo uspjeli. Bio je i problem osigurati dovoljan broj učitelja koji će dežurati. Za  nacionalni ispit iz Engleskog jezika morali smo osigurati dovoljan broj računala i kvalitetnih zvučnika za ispit iz slušanja.  Problem je bio i kako motivirati učenike da riješe ispite što bolje i uspješnije. 
Umjesto poteškoća kojih nije bilo puno, radije bih rekao kako imamo odličan kolektiv učitelja koji su bili pomoć i podrška cijelo vrijeme pisanja ispita. Moram pohvaliti i sve osmaše koji su se za vrijeme pisanja i nakon pisanja ponašali zrelo i odgovorno tako da je sve prošlo u najboljem redu. 

Smatrate li da će nacionalni ispiti dati realnu sliku o znanju učenika? 

Ovo je eksperimentalna faza provedbe nacionalnih ispita i ispiti se ne ocjenjuju. To jest, ocjenjuju se, ali učenik neće dobiti ocjenu u imenik, nego samo povratnu informaciju o tome koliko je naučio ili nije naučio. Samim time, neki učenici nisu savjesno i odgovorno pristupili rješavanju ispita pa ispiti neće dati potpuno realnu sliku o stečenom znanju i vještinama učenika iz pojedinih predmeta. Međutim, kad se ispiti budu ocjenjivali i kad budu donosili bodove za upis u srednju školu, tada će i slika o usvojenom znanju i vještinama biti realnija. Vjerujem kako su naši učenici, bar velika većina njih, ozbiljno shvatili ispite i kako su ih riješili jako dobro. 
Za kraj mogu zahvaliti svim učenicima 8. razreda na fer i korektnom pisanju i ponašanju jer im sigurno nije bilo lako, hvala svim kolegicama i kolegama koji su dežurali, a i ostalima koji su nam bilo kako pomogli te ravnatelju na pomoći u organizaciji. 

Karolina Điko

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)