Nacionalni ispiti – korak unaprijed u pokušaju sprečavanja obezvređivanja znanja i daljnje inflacije odlikaša
Koliko ste vremena potrošili na pripremu nacionalnih ispita?
Napominjem da pripremu nacionalnih ispita ne smatram izgubljenim vremenom, već velikim korakom unaprijed u pokušaju sprečavanja obezvređivanja znanja i daljnje inflacije odlikaša. Ali razumijem nakanu pitanja. Naš školski koordinator nacionalnih ispita, profesor Boris Tonc, i moja malenkost, sigurno smo uložili nekoliko desetaka radnih sati kako bi organizacija i provedba samih ispita bila u skladu s uputama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje te kako bi sve proteklo bez većih poteškoća. Mislim da smo u tome uspjeli.
Kako je iz Vaše perspektive izgledala priprema i samo održavanje nacionalnih ispita?
Ja sam jedan od onih ravnatelja koji su se veselili projektu nacionalnih ispita. Prvotno mi je bilo žao što će ove nastavne godine pokazano učeničko znanje biti iskazano samo kao bilješka u e-imeniku, no danas smatram da je dobro što su i učenici i nastavnici imali prilike uvježbati samu provedbu bez prevelikog stresa. Zato rezultate ovogodišnjih ispita ne trebamo uzimati kao relevantne za procjenjivanje trenutnog prosječnog znanja naših osmaša jer većina učenika nije imala intrinzičnu motivaciju da bi u situaciji kada im ti ispiti ništa ne znače za zaključne ocjene i mogućnost daljnjeg školovanja dala svoj maksimum kod rješavanja ispitnih zadataka.
Jesu li Vam nacionalni ispiti stvorili stres?
Kako sam predajući Povijest u koprivničkoj Srednjoj školi bio uključen u provedbu Državne mature, a koncept nacionalnih ispita je vrlo sličan Državnoj maturi, bilo mi je bitno lakše pripremiti provedbu ispita u ‘Školi koju volim’ nego većini mojih kolega koji nisu imali takvo prethodno iskustvo.
Vjerujem da i vama učenicima, nakon početnog privikavanja, nacionalni ispiti nisu predstavljali izvor pretjeranog stresa. Iako smatram da stres koji donose ispiti sam po sebi nije nepoželjan jer vas u relativno kontroliranim uvjetima uči kako se treba pripremiti i nositi s budućim životnim izazovima.
Trebaju li nacionalni ispiti utjecati na upis u srednju školu?
Po meni, svakako. Ali ne da budu jedino mjerilo kod upisa. Na zaključnu ocjenu iz svakog obrazovnog predmeta rezultat nacionalnog ispita trebao bi utjecati u određenom postotku, mijenjajući ili potvrđujući ocjene koje je učenik zaslužio tijekom redovne nastave.
Na koje ste poteškoće naišli prilikom pripreme i provedbe nacionalnih ispita u našoj školi?
Budući da naša škola još uvijek radi u dvije smjene, najveći izazov bio nam je organizirati provedbu nacionalnih ispita za učenike 8. razreda bez prevelikog remećenja redovne nastave za sve ostale učenike. Kako su nacionalni ispiti u cijeloj RH provođeni u točno devet sati ujutro, morali smo dva nastavna dana zamijeniti smjene za sve učenike Matične škole i uskladiti rasporede svim našim učiteljima.
Smatrate li da će nacionalni ispiti dati realnu sliku o znanju učenika?
Realniju svakako. Situacija kakva je danas gdje nam gotovo 70% učenika prolazi s odličnim uspjehom obezvređuje trud i talent onih koji su takvu ocjenu doista zaslužili. Moramo svi skupa naučiti više cijeniti dovoljno, dobro i vrlo dobro znanje, a ne tražiti ocjenu koju ne zaslužujemo. Nacionalni ispit rješava upravo to – velik nesklad između znanja i ocjena. Roditelji će sada biti puno zadovoljniji ako njihovo dijete ima npr. dobru ocjenu iz matematike, a na nacionalnom ispitu pokaže vrlo dobro znanje, nego da ima npr. vrlo dobre ocjene, a na nacionalnom ispitu pokaže nedovoljno znanje. Učenje s razumijevanjem i povezivanjem zbog znanja, a ne zbog ocjena bit će, vjerujem, neprocjenjiva pozitivna posljedica uvođenja nacionalnih ispita.
Karolina Điko